Kako kupovati namirnice s malim proračunom i prestati trošiti novac na hranu

Kako kupovati namirnice s malim proračunom i prestati trošiti novac na hranu

Trošenje se prirodno nameće kao tema u vrijeme rasprodaja

Trošite pametno jer je u vremenima krize možda to jedini način da nešto uštedite. Trošenje se prirodno nameće kao tema u vrijeme rasprodaja, kada ljudi kupuju gomilu nepotrebnih stvari zamo zato što su na sniženju. Dok je nezaposlena žena bila samo kućanica bez plaće, statusa i priznanja, silom prilika je morala razborito i racionalno trošiti. Zanimljivo je da su stare kućanice najviše uspijevale uštedjeti upravo na troškovima za hranu kupujući samo sezonsku hranu kada je najjeftinija.

Ne kupujte više nego što vam treba, kupujte lokalno, kupujte sezonsku hranu. Po zakonu ponude i potražnje, u vrijeme dozrijevanja je ima najviše i najjeftinija je. Trošenje na dodatke prehrani je nepotrebno, svježe tek ubrane namirnice su superhrana same po sebi. Kuhajte jednostavna jela koja su najzdravija i najjeftinija. Kuhajte u tjednu “na žlicu”, variva su zdrava za probavu, a većina ih se može skuhati u količini za nekoliko dana, nagradite se za uštedu u tjednu boljim nedjeljnim ručkom.

Kontinuirano trošenje na brzu gotovu hranu je rasipnost

Sudeći po gomili kuharskih televizijskih emisija, kuharskih blogova i kuharskih natjecanja i festivala, kuhanje je opet postalo in, što je dobro, barem će mladi naučiti kuhati. Kontinuirano trošenje na brzu gotovu hranu je rasipnost koja je nezdrava i za novčanik i za ljudski organizam. Možete svoju djecu nagraditi jedanput tjedno pizzom, a možete je ispeči i sami za cijelu obitelj. Za cijenu samo jedne naručene pizze možete nahraniti cijelu obitelj, da samo računate cijenu brašna i kvasca.

Za cijenu jedne konzerve gulaša možete kupiti trostruko više svježeg mesa i napraviti lonac gulaša za nekoliko dana i servirati ga svaki dan s drugim prilogom. Trošenje na hranu se povećava kuhanjem prevelikih količina i bacanjem hrane što je i humanitarni i ekološki problem, jer s jedne pola svijeta gladuje, a druga polovica baca hranu i zagađuje okoliš. Napravite jogurt ili kiselo mlijeko sami, ne kupujte mineralnu vodu, pijte običnu vodu ili blago zakiseljenu jabučnim octom.

Uvijek napravite popis za kupnju da izbjegnete stihijsko trošenje

Sjećate li se nekadašnjih bačvi kiselog kupusa, svinjskih polovica, vreća krumpira, bilo je to vrijeme sindikalnih zimnica, a oni koji nisu imali sindikat, e njima su trebali gotovinski krediti da bi sve to mogli financirati, napuniti škrinje za duoko smrzavanje, skuhati ajvar, sos od rajčice, ukiseliti paprike. Danas živimo u svijetu velikih trgovačkih centara, kada su kućne škrnje postale preskupe, ali uvijek napravite popis za kupnju da izbjegnete stihijsko trošenje, prevelike zalihe nisu preporučljive nikome.

Trgovačke akcije, popusti i redovna i izvanredna sniženja su veliko iskušenje da kupite preveliku količinu određene hrane, a onda pola toga bacite jer je tim namirnicama istekao rok trajanja. Takvo stihijsko trošenje je zapravo nerazumno bacanje, a ne razborito kupovanje i pametna ušteda. Voće i povrće kupujte u količinama koje ćete potrošiti prije nego što se počne kvariti. Stari kruh ne bacajte, napravite dvopek, poparu, voćni kolač od kruha, prepečene kockice kruha za juhu (krutone), krušne mrvice za pohanje (prezle).

Tagovi:

Više članaka